Osnovna škola Zrinskih Nuštar

Toga dana prisjećamo se hrvatske velikaške obitelji Zrinski čije ime nosi naša škola te se i zove Zrinskih - po braći Nikoli i Petru Zrinskom. Dan škole slavimo 30. travnja, a ove godine obilježavamo 344 godine od smrti Zrinskog i Frankopana.

Mimohodom i polaganjem vijenaca na grob i mjesto smaknuća te misom zadušnicom u katedrali u Bečkom novom mjestu, 26.4.2015. obilježena je 344. obljetnica pogubljenja hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Ta dvojica hrvatskih velikaša pogubljena su u Bečkom Novom Mjestu, 60-ak kilometara od Beča, 30. travnja 1671. kao vođe protuhabsburške urote kojom su nastojali spriječiti centralističke i germanizacijske težnje bečkog dvora na štetu strateških interesa hrvatskih i ugarskih feudalaca.

Obilježavanjem ovoga događaja odajemo počast velikanima hrvatske povijest kojima su hrvatska neovisnost, sloboda i osamostaljenje bili glavni ciljevi.

Grob u Bečkom Novom Mjestu je prazan, jer su posmrtni ostaci Zrinskog i Frankopana 1919. preneseni u zagrebačku katedralu.

Tko su bili glavni akteri tzv. „Zrinsko-frankopanske urote“?

NIKOLA ZRINSKI

Zajedno sa bratom Petrom, posljednji važni izdanak hrvatske velikaške loze Zrinski. Kao golobradi mladići istaknuli su se u obrani Međimurja i ugarskih imanja Zrinskih od Turaka. Europsku su slavu postigli borivši se u Tridesetogodišnjem ratu u Češkoj, gdje je Nikola navodno spasio život kralju Ferdinandu III. Nikola je 1647. postao hrvatski ban. Nakon sklapanja Vašvarskog mira, kojim je kralj Leopold spriječio daljnje borbe protiv Turaka, hrvatski i ugarski velikaši počinju kovati zavjeru protiv kralja, a Nikola se nalazio na čelu urote. Međutim, 18. studenog 1664. dok je bio u lovu pokraj Čakovca, ubio ga je razjareni, ranjeni vepar. Na banskoj časti, ali i na čelu urote nasljedio ga je brat Petar.

PETAR ZRINSKI

Nakon smrti brata Nikole postaje hrvatskim banom, ali je zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkoga dvora službeno imenovan banom tek 1668. Bio je veliki ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kada je s 300 hrvatskih ratnika razbio vojsku Deli-paše Badanjkovića od 1400 vojnika, kao i kada je s 2500 svojih vojnika pobjedio Ali-pašu Čengića i njegovih 10000 vojnika. Koliko je bio sjajan ratnik i veliki junak, najbolje govori podatak da ga je kralj nazvao „štitom kršćanstva i strašilom Turaka“. Nakon smrti brata Nikole, Petar je zajedno sa svojim šurjakom Fran Krstom Frankopanom nastavio borbu za prava Hrvatske. Ubrzo je, zahvaljujući izdaji, njihove namjere saznao i bečki dvor te su obojica bili osuđeni i pogubljeni, na zgražanje i zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti te čitave Europe. Petrova žena, Katarina Zrinski, također je zatvorena te u zatvoru i umire 1673. Nakon toga strvinari iz Beča potpuno su opljačkali i uništili dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti.

FRAN KRSTO FRANKOPAN

Polubrat Katarine Zrinski i šurjak Petra Zrinskog s kojim je bio jedan od organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša nezadovoljnih centralističkom politikom bečkog dvora koji je sklapao ponižavajuće mirovne sporazume s Osmanlijama, najviše na štetu Hrvata i Mađara. Školovao se u isusovačkoj gimnaziji u Zagrebu gdje je stekao sklonost prema knjizi i pisanju. Kasnije postaje ogulinski kapetan i sudjeluje u mnogim bitkama s Turcima. Bio je velikaš izrazite umjetničke nadarenosti, rođeni pjesnik, ali je za života objelodanio samo jedan književni rad, spjev Elegia.

Nakon smaknuća hrvatskih velikana, mletački poslanik zapisao je: „Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski bijaše cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj“